Klasična priča

250 godina od rođenja: otkrijte Betovena u svim njegovim (ob)licima

06. 10. 2020.

Jubilej koji je ove godine trebalo slaviti širom sveta – četvrt milenijuma od rođenja velikog nemačkog kompozitora – ostao je u senci pandemije korona virusa. Ipak, Betoven neće biti otkazan – do septembra 2021. posetioci brojnih nemačkih gradova će moći da ga dožive i „otkrivaju“ u različitim scenografijama. #DiscoverBeethoven je jedan od slogana Nemačke turističke organizacije koji poziva ljubitelje Betovenovog lika i dela da pođu njegovim stopama. Za početak, Bon se nameće kao dobar izbor – „Lonely Planet“, najveći svetski izdavač turističkih vodiča, proglasio ga je petim gradom, na listi od deset, koji je najbolje posetiti u 2020. godini. Betovenovo rodno mesto nudi najposvećenijim ljubiteljima posebnu turu od 16 lokacija značajnih za život mladog kompozitora, a mi izdvajamo nekoliko najznačajnijih.

Betovenovu kuću godišnje poseti oko 100.000 ljudi. Tu se nalazi više od 150 originalnih dokumenata, orgulje koje je svirao kao dete kao i njegov klavir sa pohabanim dirkama (od, pretpostavlja se, snažnog sviranja). Fotografija: Sonja Werner

Betovenov muzej. Ovo je zapravo jedina preostala rezidencija porodice Betoven, sačuvana u velikoj meri u originalnom stanju. Ludvig van Betoven (1770-1827) je prve četiri godine svog života proveo u ovoj kući. Rodio se kao drugo od osmoro dece Marije Magdalene i Johana van Betovena, od kojih su samo on i dva mlađa brata preživela. Pokazujući od malena talenat za klavir, prve časove muzike dobio je upravo od oca koji bio tenor u dvorskoj kapeli. Želeći da od sina stvori „čudo od deteta“, poput Mocarta, režim učenja od najranijeg uzrasta je bio u priličnoj meri surov – časovi klavira, violine ili viole često su malog Ludviga dovodili do suza. Sa sedam godina imao je prvi javni nastup kao pijanista, a na najavnim plakatima pisalo je da ima šest.

Betovenov najznačajniji profesor u mladosti je bio Kristijan Gotlob Nefe kod koga uči kompoziciju već sa 10 godina. Sa 12 počinje da svira orgulje u dvorskoj kapeli (gde mu je radio otac, ali i deda, takođe tenor) kao Nefeov pomoćnik, i ubrzo piše Varijacije za klavir. Uslediće i prve klavirske sonate i prve kritke u novinama koje hvale „dečka koji obećava“. Ipak, malo od onoga što je Betoven napisao pre odlaska na studije kod Jozefa Hajdna u Beč, 1792. godine, je sačuvano.

Fotografija: Sonja Werner

Gledajući ozbiljni, strogi lik čuvenog kompozitora teško ga možemo zamisliti kako se kao mali šetka ulicama Bona, ne sluteći da će jednoga dana baš on biti smatran njegovim najznačajnijim sinom. Betoven zapravo nikada i nije imao bezbrižno detinjstvo. S jedne strane zbog ambicija svog oca, a sa druge i zbog činjenice da je osim starije braće i sestara, sa 16 godina ostao bez majke. Otac gubi angažman na dvoru usled problema sa alkoholom i brigu o porodici preuzima Ludvig. Novac zarađuje držanjem časova i sviranjem viole u dvorskom orkestru, upoznajući se na taj način sa operama Mocarta, Gluka i Paizijela.

Skulpturu „Beton („Beethon“) napravio je  Klaus Kamerihs 1986. godine. Ova bista, ispred Betoven hale, danas je sinonim za Bon. Nastala je po uzoru na najpoznatiji Betovenov portret naslikan pre tačno 200 godina. U proleće 1820. godine čuveni portretista Karl Jozef Stiler je imao tu retku čast da Betovena poseti  nekoliko puta. Sedenje i poziranje kompozitor je izdržao zarad svojih dobrih prijatelja koji su i naručili ovaj portret (u pitanju su Antonia Brentano i Franc List).

Izvor: Getty Images

Spomenik Betovenu na Minsterplacu. Ova važna znamenitost grada delo je Ernsta Juliusa Henela. Osim što nas podseća na Betovenov značaj, svedoči i o njegovom odnosu sa drugim muzičarima koji su priređivali brojne dobrotvorne koncerte kako bi sakupili novac za izgradnju ovog dela (u to vreme podizanje spomenika umetnicima nije bila uobičajena pojava).  Za to je, ipak, u najvećoj meri zaslužan pomenuti  Franc List. List se divio Betovenu, a na neki način su bili i srodne duše – obojica inovativni u muzici i u odnosu sa publikom. Spomenik je podignut je na Betovenov 75. rođendan, a otkrivanju su prisustvovali pruski kralj Fridrih Vilhelm IV, kraljica Viktorija i pruski naučnik Aleksandar fon Humbolt. Tada je održan i prvi trodnevni festival Betovenu u čast „Betovenfest“, koji traje i danas.

Fotografija: Michael Sondermann

Kada je Peter Brojer izložio prve modele za Betovenov spomenik u Berlinu 1916. godine, rekacije su bile podeljene. Jedni su ga poredili sa radom Maksa Klingera nazivajući ga drugorazrednom imitacijom (kod Klingera Betoven takođe sedi, a ta skulptura se nalazi u muzeju u Lajpcigu). Drugi –kritičari umetnosti i Betovenovi obožavaoci, su ovaj koncept vrlo brzo počeli da hvale. Divljenje je raslo ’20-tih godina i donacije su se prikupljale, a ideja o spomeniku u Berlinu preusmerila se na Bon. Svejedno, proći će godine do njegove konačne realizacije. Finansijska podrška je tražena i od čelnih ljudi Trećeg Rajha. Tek nakon Brojerove smrti 1938. godine skultpura je „zaživela“ u parku Alter Zoll u Bonu. Izradio ju je dugogodišnji Brojerov kolega Fridrih Diderih. Ipak, granitni Betoven je sklonjen 1949. godine, a ponovo je izložen javnosti 1977. Od tada se nalazi u Rajnau parku u Bonu i predstavlja još jedan Betovenov spomenik od nacionalnog značaja.

Ivana Ljubinković


Više o 250. jubileju Ludviga van Betovena u Nemačkoj možete saznati na sajtu germanytravel.

 

 

Pratite nas na fejsbuku ClassicAll – all the classics you can handle

i na YouTube kanalu ClassicAll Radio

ClassicAll radio is a self-funded project and is completely dependant on your donations. Please consider donating if you like what we do.
1$ from each of our readers would be enough to cover all of our operational costs!

2 Comment

  1. […] (1770-1827).  Ukoliko ste pravi ljubitelj poslednjeg velikog nemačkog klasičara, osim rodnog Bona o kome smo već pisali, Lajpcig je  destinacija koja se ne […]

  2. […] 250 godina od rođenja: otkrijte Betovena u svim njegovim (ob)licima […]

Оставите одговор

Ово веб место користи Акисмет како би смањило непожељне. Сазнајте како се ваши коментари обрађују.