Klasična priča

Dušan Panajotović i Beogradski trio: sveta mesta umetničke muzike

25. 12. 2021.

INTERVJU: Ivana Ljubinković

Dušan Panajotović

Nekada slavni Beogradski trio u sastavu Andreja Preger (klavir), Aleksandar Pavlović (violina) i Viktor Jakovčić (violoncelo) u 21. veku dobio je talentovane naslednike zahvaljujući mladim snagama, punim entuzijazma i inicijative. Naime, violinista Dušan Panajotović obnovio je ovaj sastav zajedno sa Igorom Draževićem (klavir) i Ivanom Jarićem (violončelo) sa ciljem da se podstiče i promoviše stvaralaštvo srpskih kompozitora. Svirali su širom naše zemlje, a od evropskih koncerata posebno ističu nastup u belgijskoj Sali lepih umetnosti “Bozar” (Beaux Arts).

Bogatu koncertnu godinu Beogradski trio krunisaće izvođenjem “Muzike za klavirski trio i elektroniku” na Fakultetu muzičke umetnosti 28. decembra. Elektronika je, objašanjava Dušan, gotovo neizostavni deo savremene muzike još od sedamdesetih godina prošlog veka koja pruža nove mogućnosti interpretacije. Prva na spisku autora koje će izvoditi je profesorka kompozicije Svetlana Savić “jedna od zaslužnih za utemeljenje savremene muzike kod nas i za obrazovanje brojnih mladih kompozitora koji danas stasavaju i nastavljaju njenim stopama”, dodaje naš violinista. Uz nju, slušaćemo dela Vladimira Koraća, Anje Gnjatović i Milane Milošević – uveliko prepoznatljive kompozitore u muzičkim krugovima. Početak je u 21h u velikoj sali Fakulteta muzičke umetnosti, a ulaz je slobodan.

CLASSICALL: Kako je došlo do ideje da obnoviš sa kolegama Beogradski trio?

DUŠAN PANAJOTOVIĆ: Još 2012. čitali smo članak u “Politici” gde je Andreja Preger, u intervjuu, izjavio da mu je Beogradski trio otvorio vrata u svet. Sa svoja dva prijatelja Aleksandrom Pavlovićem i Viktorom Jakovčićem, obišao je svet, a njihovu bogatu izvođačku tradiciju želeli smo da sačuvamo od zaborava i da nastavimo njihovim koracima.

Beogradski trio

Zašto je važno da se, uz sav onaj „standardni“ repertoar koji podrazumeva dela klasicizma, romantizma, pa i 20. veka, neguju dela domaćih kompozitora?

Nažalost, svi znamo kakva je situacija u kojoj se nalazi naša muzika. Veoma je malo slušalaca koji posećuju koncerte umetničke muzike, te se mi trudimo da toj manjini pružimo priliku da čuju nova dela ili našu interpretaciju onih starijih, ali i da brojnim koncertima pridobijemo simpatije mladih ljudi i novih slušalaca.

Dosta ste nastupali tokom jeseni kao trio sa delima domaćih kompozitora, bila je tu i turneja kompozitora akademika po raznim gradovima Srbije. Kakve su reakcije publike?

Turneju po Srbiji je organizovala Srpska akademija nauka i umetnosti pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i informisanja. Na programu su se našla reprezentativna dela umetničke muzike 20. i 21. veka koju su komponovali uvaženi kompozitori – članovi SANU: Stanojlo Rajičić, Vlastimir Peričić, Vlastimir Trajković, Vasilije Mokranjac, Ljubica Marić, Dejan Despić, Isidora Žebeljan, Svetislav Božić i Ivan Jevtić. Turneja je protekla uspešno uz ovacije, a interesantno je to da je naš uvaženi akademik Ivan Jevtić pre svakog nastupa održao predavanja o delima koja su se nasla na programu.

Inspirisan stihovina Nedeljka Terzića osmislio si projekat „Sveta mesta” – kompozitori su imali zadatak da napišu kompozicije za violinu i klavir motivisani nekim ličnim „svetim mestima“. Kakva su dela nastala kao rezultat tih promišljanja?

„Kompozitori akademici“: izvođači sa kompozitorom Ivanom Jevtićem

Svaki od autora u delo je utkao elemente njihovog svetog i time pružio programsku potporu kompozicijama. Tako su nastala unikatna dela koja odišu svojstvenošću svakog od stvaralaca. Zahvaljujući našim istaknutim kompozitorima Svetlani Savić, Tatjani Milošević, Ivanu Brkljačiću, Jovani Stefanović i irskom kompozitoru Ianu Wilsonu ovaj projekat je uspešno završen i uskoro ćemo početi sa snimanjem kompakt diska. Igor Dražević i ja smo ih premijerno izveli u okviru festivala umetničke muzike „Predraga Milošević”  u avgusutu, a zatim mesec dana kasnije i u Beogradu u centru lepih umetnosti „Gvarnerijus”.

Kako je došlo do ideje da pokreneš festival u čast Predragu Miloševiću u Knjaževcu i kakav je osećaj biti inicijator tako lepog dešavanja u svom rodnom gradu, gde pretpostavljam nema puno događaja kada je u pitanju umetnička muzika?

Rođen sam u Knjaževcu, ali sam jako rano otišao odatle zbog školovanja. Ovaj festival je mali omaž mom poreklu, ali i samom Predragu Miloševiću, poznatom Knjaževčaninu, koji je, pored brojnih zasluga za organizaciju muzičkog života u Srbiji, ostao zapamćen i po organizaciji muzičkih aktivnosti u koncentracionom logoru tokom Drugog svetskog rata. Upravo tako, smatram da je i u manjim gradovima potrebno češće izvoditi umetničku muziku, kako bi se ona približila mladima i ostalim ljubiteljima iz tih krajeva. Takođe, podstičemo i turizam, a svi gosti prvog festivala imali su najlepše utiske o Knjaževcu i prirodi u okolini. Publici se dopalo i sa velikim nestrpljenjem očekuju festival iduće godine.

  • Koncerte je podržala Organizacija muzičkih autora Srbije – Sokoj.


Pratite nas na fejsbuku ClassicAll – all the classics you can handle

i na YouTube kanalu ClassicAll Radio

 

ClassicAll radio is a self-funded project and is completely dependant on your donations. Please consider donating if you like what we do.
1$ from each of our readers would be enough to cover all of our operational costs!

Оставите одговор

Ово веб место користи Акисмет како би смањило непожељне. Сазнајте како се ваши коментари обрађују.