Audio-vizuelnom instalacijom „Oda Betovenu“, koja će biti postavljena od 29. do 31. oktobra na fasadi zgrade austrijske ambasade, biće obeležen Nacionalni praznik Austrije, 25 godina od pristupanja Austrije Evropskoj uniji, kao i 250 godina od rođenja Ludviga van Betovena.
Svetlosne 3D instalacije, biće projektovane od 17 do 22 sata. U pitanju su radovi studentskih timova nagrađenih na prvom umetničkom Hakatonu u organizaciji Austrijskog umetničkog foruma i uz saradnju sa Laboratorijom interaktivnih umetnosti FDU. Ovi mladi ljudi kreirali su novo viđenje Betovenove „Ode radosti” kroz spoj 3D tehnologija, kompjutera i audio-vizuelnih umetnosti i tako na originalan način rekonstruisali stvaranje ovog kultnog dela.
Iza imena prvonagradjenog tima „Teacups, filozof i maslačak” stoje Ognjen Bjeletić, Anja Tunjić, Iva Pažin i Marko Vesić. U svom radu trudili su se da kroz igru svetlosti i tame, prikažu nastajanje „Ode radosti” – od javljanja početne teme za klavirom do krajnje realizacije sa nekoliko instrumenata.
Drugonagrađeni rad tima „TRI+1” koji čine Dragana Zorić, Boris Martić i Nina Krčum, pokušava da prikaže trenutak koji umetnika pokreće na stvaranje.
Ambasador Austrije Nikolas Luteroti je ovim povodom istakao važnost pružanja ljudima radosti uz Betovenovu muziku, kao i prikazivanje nečeg novog i uzbudljivog, što je u vreme pandemije kovida-19 od posebnog značaja.
Direktor Austrijskog kulturnog foruma Adrijan Fajks rekao je da nam „upravo umetnost daje nadu i preko potreban duhovni prostor” u trenutku dugotrajne vanredne situacije i ograničenja koja su već zamarajuća za sve nas.
Slaveći ideal bratstva i ujedinjenosti čovečanstva, Fridrih Šiler je napisao „Odu radosti” 1785. godine. Ludvig van Betoven (1770-1827) ju je uvrstio u četvrti stav svoje Devete simfonije 1823. godine. Tad je već bio potpuno bez sluha što ga nije sprečilo da diriguje na premijeri u Beču. To je ujedno bio i njegov poslednji javni nastup. Publika je oduševljeno aplaudirala, a Betoven je bio jedina osoba koja nije čula nijednu notu. Osim naravno u svojoj glavi, odakle ih je i preneo na papir.
„Oda radosti” je 1976. godina usvojena kao himna saveta Evrope, a 1986. kao himna Evropske unije.
Pratite nas na fejsbuku ClassicAll – all the classics you can handle
i na YouTube kanalu ClassicAll Radio
[…] Poslednji projekat na kom je učestovala i osvojila prvo mesto sa svojim timom je bila „Oda Betovenu“ – audio-vizelna instalacija na fasadi zgrade austrijske ambasade, povodom obeležavanja 250 […]