Pre nego što je postao kum soula i ,,najvredniji čovek šou biznisa“, bio je obični, slatki dečkić koga su zvali Mali Junior ili kasnije ,,muzička kutija“. Tetka mu je jednom prilikom rekla ,,svet će čuti za tebe“ i bila je u pravu.
Rođen 3. maja 1933. godine u siromašnoj porodici Južnoj Кarolini, Džejms Braun od samog starta nije baš dobio preterano povoljne karte za dobar budući život. Osim, naravno, jedne sitnice – do tada neviđenog osećaja za muziku i ritam, božanskog ili đavolskog, kako vam draže. Njegovi koncerti su prema rečima savremenika bili prelazak u drugu dimenziju, što i ne čudi – ritam, ples i reči koje se ponavljaju poput mantre doveli su nastupe Džejmsa Brauna najbliže podijumskom ritualnom transu kada je u pitanju muzika šezdesetih (čemu je doprinosio i čuveni fazon sa ogrtačem i bacanje istog, kao odbijanje ,,povratka“ u ovaj svet).
Кao dečak čistio je ljudima cipele ispred radija, za koji nije ni slutio da će jednog dana biti njegov, i plesao vojnicima u lokalnim birtijama za nekoliko centi. Glancanje cipela u ranom detinjstvu samo je jedna od stvari koja će uticati da u budućnosti njegov i izgled njegovog benda budu uvek besprekorni (štaviše, The Famous Flames su važili za najbolje obučeni orkestar tih godina zahvaljujući nadgledanju vrhovnog vođe). U tinejdžerskim godinama krenuo je sa gospelom koji je bio osnova za kasniji ritam i bluz, a u svoju muziku je preneo dosta iz sving ere. Za čuveni vrisak inspiracija je bio niko drugi do Little Richard. Plesao je, prosto rečeno, neponovljivo, bacajući konkurenciju u očaj (jednom prilikom ga je Mik Džeger posmatrao ,,istraumiran“ iza bine, čekajući svoj nastup u tada čuvenom T.A.M.I. šou). Zvuk Džejmsa Brauna ne bi bio takav kakav jeste da nije bilo njegovih muzičara (pomenutih ,,Plamenova“) koji su stvarali tu savršenu ritmičnu buku uvek pomno prateći i akcentujući svaki Braunov pokret. Osamdesetih godina DŽ. B. dobija novi nadimak: ,,Ministar novog super-hevi fanka“ (,The Minister of the New New Super Heavy Funk”) i tako još jednom potvrđuje status muzičke ikone – čoveka koji je promenio muzički svet.
Neki od najznačajnijih trenutaka karijere Džejmsa Brauna kojima je trajno obeležio 20. vek, a zasigurno i godine pred nama.
Iako se, kada se kaže Džejms Braun, prvo pomisli na ludi ritam, počeci su bili malo laganiji. ’63. godine nisu se samo Bitlsi proslavili sa rečju please – prvi Braunov veliki hit je skoro pa samo tu reč i imao od teksta. Tačnije ,,molim te“ se toliko puta ponavljalo da je po mišljenju producenta pesma bila osuđena na propast. Međutim, sa Please, please, please, desilo se upravo suprotno i od nje stvari počinju da se menjaju. Ređaju se pesme poput Papa’s got a brand new bag, I feel good, It’s a man’s world, angažovani tekstovi koji promovišu crnu moć i jednakost (I’m black and I’m proud, I don’t want nobody to give me nothing) i prva istinski fank stvar Cold sweat (So what Majlsa Dejvisa bila je inspiracija za saksofon). Кada Braun krajem 60-ih prekida saradnju sa ,,Plamenovima“, dovodi nove, mlade muzičare, a fanki ulogu prvi put dobija bas gitara! Tada nastaje i čuvena Seks mašina (Sex Machine) i Fanki bubnjar (Funky drummer je jedan od najkorišćenijih semplova u hip hopu).
Iako nije istekao ceo vek, danas 1933. deluje baš tako – kao da je bila pre 100 godina! A čak i u ovom trenutku, bez obzira na to šta slušaju, današnji klinci neće sedeti mirno kada soul vrisak Gospodina Dinamita najavi tinjajući plamen limenih duvača i zagarantuje 5 minuta baš dobrog osećaja.
Ivana Ljubinković
Pratite nas na fejsbuku ClassicAll – all the classics you can handle
i na YouTube kanalu ClassicAll Radio