Klasična priča

Slonić Babar – oslikana muzička bajka Minke Popović u galeriji Artget

02. 02. 2025.

Koncertna promocija slikovnice Priča o sloniću Babaru održaće se u ponedeljak 3. februara od 17:30h u galeriji Artget. Svira klavirski duo u sastavu Minka Popović i Anastasija Pešić, a na programu su dela francuskih kompozitora Fransisa Pulanka Priča o slonu Babar i Morisa Ravela Moja majka guska. Slikovnicu “Slonić Babar”, koja je zapravo audio knjiga, ilustrovala je pijanstiknja Minka Popović.

Autor: Minka Popović

Ako ste odrastali devedesetih godina verovatno pamtite kanadski crtani film u kome je glavni junak neobičan kralj u zelenom odelu, sa krunom. On je slončić Babar, a tu su i njegova žena Selest, njihova deca, neprijateljski nosorozi i razni drugi akteri. Međutim, priča o Babaru nastala je pre skoro jednog veka kada je Sesil de Brunhof, uspavljivljujući svoja dva sina, izmišljala avanture malenog slona. “Budući da su priče bile suviše zanimljive da bi ostale samo u krugu porodice, otac Žan de Brunhof je odlučio da napiše knjigu i da je ilustruje. Tako se Babar otisnuo u svet, u mnoge dečije sobe širom planete. Prva knjiga pojavila se 1931. godine, a kako je brzo stekla popularnost Žan de Brunhof je napisao još šest. Što je još lepše, njegov sin Loran je nastavio Babarove dogodovštine u više od pedeset knjiga. Babar je bio u Holivudu, išao na svetsku turneju, leteo na Mesec”… Ovim rečima nas pijanistkinja Minka Popović uvodi u priču o Babaru koja je sada dobila i njen autorski pečat, ne samo muzički već i likovni budući da je svirala i oslikala knjigu “Slonić Babar” koja sad prvi put može da se sluša na našem jeziku. Tekst sa francuskog je takođe prevela Minka, a knjigu je objavila Informatika izdavaštvo (2024).

Babarove avanture inspirisale su i velikog Fransisa Pulanka da napiše Histoire de Babar le petit elephant odnosno Priča o malom slonu Babaru. U audio knjizi orignalno je izvodi klavirski duo Minka Popović i Emese Wilhelmy, a na beogradskom koncertu Minki će se pridružiti naša takođe uspešna pijanistkinja Anastasija Pešić. Pulankova muzika podrazumeva i naratora, a u njegovoj ulozi je glumac Miloš Vlalukin. Na programu u galeriji Artget 3. februara biće i Moja majka guska Morisa Ravela takođe za klavirski duo, a ulaz je slobodan.

Muzička bajka o Babaru

Autor: Minka Popović

Tokom leta 1940. kompozitor Fransis Pulank je boraveći kod rođaka došao u dodir s knjigom Žana de Brunhofa zahvaljujući brojnoj deci kojima je dosadilo njegovo sviranje klavira, pa su “stavili na njegov klavir knjigu Žana de Brunhofa i zamolili ga da „odsvira“ priču”(izvor: wikipedia). Pulank je slobodno improvizovao oko narativnih situacija koje su mu bile predložene, L’Histoire de Babar je kasnije nastala iz njegovih sećanja.

Kako Minka kaže, “muzička bajka o sloniću Babaru jedno je od najčarobnijih ostvarenja, gde se klasična muzika i tekst prožimaju u fantastičnoj, intimnoj atmosferi. Muzika Fransisa Pulanka i priča Žana de Brunhofa vode nas korak po korak, notu po notu kroz avanture slonića Babara, a mi udišemo svaku notu i reč, znatiželjno ga prateći. Recept za slušanje je, dodaje, prilično jednostavan: otvoriti knjigu, skenirati „barcode“, pritisnuti „play“. Posle pomenuta tri koraka, fantastična priča već vam je servirana na zlatnom tanjiru – rafinirana kombinacija slatko-gorkih ukusa koja se može konzumirati i bez zlatnog escajga”.

Roditeljstvo, crtanje i “mišići za scenu”

Autor: Minka Popović

Da svet mašte naše pijanistkinje prevazilazi muziku, saznali smo pre nekoliko godina kada je imala izložbu svojih stripova u Salcburgu koji su potom objavljeni kao knjiga i “lažno su vezani” za sonatu klavir i flautu Undine Karla Rajnekea koju je u to vreme izvodila. Crtanje je, kako kaže, oduvek bio intimni način izražavanja.

Moj dnevnik, ljubavna pisma, oporuke i pretnje – sve je u formi stripa. Valjda se plašim da me neko ne shvati (previše) ozbiljno! To se ispostavilo kao odličan ekonomski potez, jer je bolje i jeftinije od psihoterapije, a čak ispada da imam i publiku. To me neizmerno raduje! Crtam stripove (koje još ne objavljujem), ilustracije, plakate, kalendare. “Slonić Babar” mi je prvo ljubimče na srpskom. Potajno se nadam da će Babar otvoriti sezonu muzičkih bajki za decu, ja samo čekam sa naoštrenom olovkom i partiturama”.

Ovakvi sadržaji za decu kod nas još uvek nedostaju, a sudeći po reakcijama Minkine ćerke Naire od devet i po godina, koju priče o slončiću nisu mogle da uspavaju jer su previše uzbudljive, Babar na srpskom je pun pogodak. Inače, Naira svira violinu i upravo je položila prijemni ispit za muzičku gimnaziju, a Minka šaljivo uz veliki osmeh kaže da ne prihvata nikakve “plebs” profesije – pijanista, violinista, trubač – u orkestru i van njega. Ako ćerka ostane u muzici – ništa ispod dirigenta ne prihvatam! Neko mora majci da pomogne kad je umore neprofitabilne umetničke avanture!

U razgovoru koji smo vodile pred početak virusa korona “Klasika strip i pank”, pričale smo o životu klasično obrazovanih muzičara u Austriji, a pet godina kasnije pitam Minku da li se u međuvremenu nešto promenilo.

Photo: Sandra Cvitkovac

Život je i dalje težak i lep, uvek u različitom odnosu. U međuvremenu sam otvorila privatnu muzičku školu koju pohađaju deca, mladi koji se spremaju za univezitete i takmičenja, ali i stariji “hobi-muzičari”. Pedagogija je postala sastavni deo mog profesionalnog života i počela sam da je shvatam kao važnu misiju predavanja znanja, otvaranja čula i podučavanja muzičkom jeziku. Tu se krije i dosta administracije i organizacijskih delatnosti koje mi nisu omiljene, ali i to vidim kao svoju fazu odrastanja”.

Kada je u pitanju koncertna aktivnost i to se promenilo na bolje, objašnjava Minka.

Već tri godine sam “resident pianist” na Tvrđavi Festung Hohensalzburg, gde redovno izvodim Mocartove klavirske koncerte uz pratnju kamernog orkestra. To mi je dalo snagu da kontinuirano nastupam, bez obzira na dnevni ritam, raspoloženje i ostale obaveze. Tako pravim “mišiće za scenu”. Tu su i redovni nastupi sa Filharmonijom iz Bad Rajhenhala i sa Salcburškom filharmonijom sa kojima sam izvodila Šopenov, Listov i Betovenove koncerte. Najviše uživam u kamernom muziciranju, kako na lokalnoj Salcburškoj sceni, tako i na međunarodnim festivalima. Uvek sam gladna razmene, a ova vrsta apstraktne komunikacije mi najviše prija i greje dušu!

Ivana Nićiforović


Pratite nas na Fejsbuku ClassicAll – all the classics you can handle

i na našem YouTube kanalu ClassicAll Radio

i na Instagram profilu

 

ClassicAll portal se finansira samostalno. Mislimo da je važno da se o muzici razgovara i piše i želimo da naš sadržaj bude otvoren za čitaoce. Ukoliko vam se sviđa ono što radimo možete da nas podržite. Svaka donacija je dovoljna motivacija!

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.