Klasična priča

Treće izdanje Rossi Festa: umetnost i kulturni dijalog

22. 01. 2020.

Treći po redu Rossi fest biće održan od 25. do 28. januara 2020. godine. Tokom četiri dana festivala, u Narodnom pozorištu u Beogradu, nastupiće vrsni umetnici i predavači, a poseban naglasak je i ovaj put na interkulturalnom dijalogu u muzici.

Nazvan po italijanskom kompozitoru jevrejskog porekla Salomonu Rosiju (1570 – 1630), Rossi Fest na kreativan način neguje i unapređuje ideju koju je ovaj ranobarokni kompozitor sprovodio u svojoj muzici pre više od 3 veka: poštovanje različitosti kulturnog nasleđa. Pored koncerata, festival ima i edukativni karakter jer se putem  putem radionica, predavanja i tribina predstavljaju važna muzička dela, a takođe se podstiče stvaranje novih (program videti ovde). Kao i prethodinih godina, i sada će biti održani majstorski kursevi za solo pevače. Gošće-predavači su sopran Metropoliten opere, primadona Olga Makarina i naš istaknuti mecosopran Alesandra di Đorđo (Sanja Radišić), koje će nastupiti i na završnom koncertu.

Festival će biti otvoren koncertom “Muzički cvetovi jevrejskog baroka”, a nastupiće ansambl iz Italije Salomon Rosi. Na tradicionalnom koncertu “Portreti i sećanja”, posvećenom žrtvama holokausta, slušaćemo “Kvartet za kraj vemena” Olivijea Mesijana, u režiji Ane Grigorović. Završno veče zaokružiće koncert duhovne muzike “Davidovi psalmi” čime će ujedno biti obeleženo i 140 godina od osnivanja hora Braća Baruh. Dirigovaće Stefan Zekić, dugogodišnji “upravnik” pomenutog najstarijeg jevrejskog hora na svetu. Sa Stefanom, koji je ujedno i direktor Rossi Festa, smo razgovarali o ovogodišnjem programu, ali i o važnosti slanja poruka tolerancije putem umetnosti.

ClassicAll: Po čemu je za tebe Salomon Rosi izuzetan? Iako je napravio revoluciju u muzici 17. veka i dalje ne znamo previše o njemu.

Stefan Zekić

Stefan Zekić: Ličnost kompozitora Salomona Rosija se izdvaja po mnogo čemu. U prvom redu možemo reći da je on veliki modernista svog vremena. Njegove stvaralačke  tendencije odlikuju se smelim sintezama izražajnih sredstava, vrlo neuobičajenim za društveno-istorijski kontekst u kome je stvarao. Njegovo ime se u istoriji muzike  takođe vezuje  i za pojam Trio sonate i mnogi muzikolozi ga smatraju rodonačelnikom ove  forme. Dualna priroda njegovog dela koja je očita na različitim nivoima njegovog stvaralaštva je nešto što je mene posebno inspirisalo i što predstavlja idejnu okosnicu Rosi festa. Glavna manifestacija ovakvog delovanja ogleda se u specifičnom vidu interkulturnog dijaloga koji promovišemo i na festivalu.

Ideja festivala je da muzikom utemeljenoj u  jevrejskoj, srpskoj i evropskoj tradiciji negujete kulturni dijalog i sećanje na žrtve holokausta. Kakve su reakcije publike i koliko tebi to znači? Tvoja uloga nije samo umetnička, već i društveno-angažovana, da ne kažem ljudska.

Svake godine, 27. januara obeležavamo “Svetski dan sećanja na žrtve holokausta” nizom programskih aktivnosti koje za cilj imaju omogućavanje boljeg shvatanja pojave predrasuda, rasizma, antisemitizma, ksenofobije i stereotipa u bilo kojem društvu. Smatramo da će istraživanje holokausta putem istorijskih i umetničkih praksi festivala doprineti razvoju svesti o vrednostima postojanja različitosti u pluralističkom društvu i podstaći senzibilnost prema položaju manjina. U tom smislu možemo govoriti o društveno-angažovanoj prirodi dela programa festivala koji se manifestuje u okviru programa “Portreti i sećanja”. Ovakvim načinom delovanja, Rossi fest preuzima značajnu ulogu u baštinjenju kulture sećanja i stvara novu vrlo značajnu kulturnu sferu u umetničkoj praksi budućih pokoljenja.

Rossi fest otvoriće ansambl iz Italije Salomon Rosi. Da li prvi put dolaze i da li su se iznenadili kad su čuli da postoji festival u Srbiji sa istim imenom i idejama?

Njima je, kao i nama, posebno imponovala činjenica da će upravo istoimeni ansambl imati priliku da koncertom “Muzički cvetovi jevrejskog baroka” otvori treću ediciju festivala. To će ujedno biti i prilika da se po prvi put predstave beogradskoj publici.

Kao jako mlad dirigent preuzeo si vođstvo hora Braća Baruh. Kako ti je to tad izgledalo I kako ti sad, u 14. godini upravljanja najstarijim horom na svetu, deluje?

Moja lična priča u vezi sa horom Braća Baruh je prilično dugačka i interesantna budući  da je moj prvi kontakt sa horom bio još u ranim tinejdžerskim danima. Oduvek sam prema horu gajio posebne emocije, istovremeno svestan  odgovornosti da predstavljamo kulturne ambasadore  i srpskog i jevrejskog naroda. Taj osećaj ljubavi i entuzijazma koji sam imao još od prvih dana me još uvek nije napustio.

Za zatvaranje Rossi Festa je upravo i planiran koncert kojim će se obeležiti 140 godina trajanja hora Braća Baruh. Kaži nam nešto o programu koji ćete izvesti.

Posebnost programa se ogleda u ideji multikulturalnosti, odnosno multikonfesionalnosti, koja doprinosi popularizaciji i zbližavanju različitih kulturnih i verskih tradicija. Polazeći od ideje da treba menjati svest o neophodnosti šireg angažovanja mladih u oblasti kulture i potencirati razvijanje osećaja zajedništva i solidarnosti, tačku susretanja smo pronašli u Starom Zavetu, odnosno u knjizi Davidovih psalama, čije tekstove izvodimo na sedam različitih jezika. Sa druge strane, program je vrlo primamljiv, kako širokom auditorijumu, tako i svim ljubiteljima umetničke muzike (Rosi, Bah, Vivaldi, Mocart, Grečaninov, Harlap, Levandovski, Janovski i Bernštajn). Tematika poput izabrane (Davidovi psalmi) je samo jedan od vidova uspešne komunikacije koja je inspirisala čitavu plejadu kompozitora klasične muzike tokom vekovne istorije.  Velika nam je čast što će, kao gošće na ovogodišnjem završnom koncertu, nastupiti i dive sopran Olga Makarina, mecosopran Alesandra di Đorđo i sopran Ajelet Koen koja nam dolazi iz Izraela.

Na šta si najviše ponosan kada je hor u pitanju i šta su budući planovi?

Hor Braća Baruh

Ponosan sam na činjenicu da je Srpsko-jevrejsko pevačko društvo, hor Braća Baruh zapravo najstariji jevrejski hor na svetu (gledano po jevrejskoj liniji) i da je osnovan baš u Beogradu još davne 1879. godine. Pored velikih umetničkih dostignuća koje je hor ostvario još od samog osnivanja, dodao bih i to da smo, u proteklih desetak godina, ostvarili zaista impozantan broj koncerata, nastupa, inostranih gostovanja i da smo osvojili veliki broj nagrada na međunarodnim festivalima i takmičenjima.

Koliko članova ima i ako bi neko voleo da se priključi – da li ima audicije nekim danima?

Hor broji oko šezdeset aktivnih članova, a obično svake jeseni organizujemo audiciju za prijem novih članova. Više o radu hora se  može naći i na internet stranici hora, odnosno društvenim mrežama.

Šta bi poželeo Rossi Festu u Novoj godini?

Želeo bih da festival okupi još više mladih, talentovanih I kreativnih ljudi kojima će moći da pruži dalji podstrek u budućem usavršavanju i umetničkim ostvarenjima.


Ivana Ljubinković

Pratite nas na fejsbuku ClassicAll – all the classics you can handle

i na YouTube kanalu ClassicAll Radio

ClassicAll radio is a self-funded project and is completely dependant on your donations. Please consider donating if you like what we do.
1$ from each of our readers would be enough to cover all of our operational costs!

Оставите одговор

Ово веб место користи Акисмет како би смањило непожељне. Сазнајте како се ваши коментари обрађују.