Klasična priča

Orgulje za sve uzraste

24. 06. 2019.

Kompozitori poput Baha, Mocarta ili Stravinskog su crkvenu muziku koja se izvodila na orguljama smatrali najdragocenijim Božijim darom. Jedan od najlepših opisa je možda ipak onaj čuvenog francuskog orguljaša Šarl Mari Vidora: “Sviranje na orguljama je manifestacija volje ispunjena vizijom večnosti“’.

Beogradu predstoji 10 dana prepuštanja toj viziji jer 26. juna počinje “Međunarodni festival Dani orgulja – Dies organorum“.  Trajaće sve do 5. jula, a glavni koncertni program će se kao i do sada odvijati u Katedrali Blažene Djevice Marije. To je bio povod da razgovaramo sa muzičkim urednicama Kulturnog centra Beograda u čijoj se organizaciji ovaj festival realizuje 19. put. Ljubica Solunac i Damjana Njegić prijateljski su me uvele u čarobni svet ’’kraljice instrumenata’’. Naše su orgulje moderne (postavljene u katedralu 2000. godine) i kako kažu, izuzetne za izvođenje repertoara svih epoha. Upravo nas to i očekuje u ovogodišnjem izdanju, pričaju Ljubica i Damjana.

’’ClassicAll’’: Koliko je teško u današnje vreme održati ovakav festival?

Ljubica Solunac i Damjana Njegić u galeriji Artget

Ljubica Solunac: Mi smo srećni što imamo vernu publiku! Uvek nas početkom juna ljudi na ulici pitaju šta ima novo, šta spremate… To nas motiviše da svake godine idemo korak dalje sa festivalom.

Koga očekujemo ovog puta?

Predstavnike Nemačke i Francuske škole orgulja. Kristijan Bišof, orguljaš iz crkve Svete Margarete u Minhenu, prvi put je u Beogradu i dolazi zahvaljujući Gete Institutu. Tu je i već dobro poznati, gotovo rezidencijalni, orguljaš Pavel Kohout koji uvek ima atraktivan repertoar. Zatim, uz podršku  Autrijskog kulturnog foruma, stže Urlih Valter, profesor iz Graca. Zanimljiv program nam predstoji, većim delom usmeren ka romantizmu. Valter recimo, predstavlja svoj aranžman Listovih Transcedentalnih etida, kao i dela Maksa Regera, a nezaobilazan je i Bah. Ukupno će bti 6 večernjih i 3 dečija koncerta.

Šta podrazumeva dečiji program?

Koncert za najmlađe – od 2 do 5 godina – organizujemo u saradnji sa udruženjem “Baby Artish“, a tu je i program za predškolski i školski uzrast. Marija Družijanić, profesorka u m.š. ’’Stanković’’, osmislila je ovaj koncert, ona takođe i svira. Deca uz slušanje muzike, mogu da čuju i zanimljive informacije o instrumentu, da sednu za orgulje, neposredno dožive instrument… Program za decu se tradicionalno održava u “Muzeju nauke i tehnike“.

Kakvi su utisci umetnika koji dolaze kod nas na Dane orgulja?

Zadovoljni su interakcijom sa slušaocima, kako reaguju… Jer je publika u Zapadnoj Evropi možda postala i malo ravnodušna na ovu vrstu muzike. A ovde se orguljaški koncerti slušaju retko, u samo par prilika tokom godine. Naša publika to zna da ceni, pa im boravak ovde bude nezaboravno iskustvo. Zato se rado i vraćaju.

Koje su osnovne razlike između francuske i nemačke škole?

Francuska tradicija je vezana za Pariz – Notrd Dam (Notre Dame), Sakr Ker (Sacré-Cœur), graditelja Kavaje Kol (Cavaillé-Coll) čije su orgulje legendarne, karakterističnog zvuka, sa raskošnim registrima. Predstavnici te škole su i kompozitori orguljaši u pomenutim crkvama. Osim pisanih kompozicija, karakteristične su pre svega stilske improvizacije. Takva će biti i poslednja dva koncerta na Danima orgulja: Janoš Palur je mađarski orguljaš koji se školovao u Parizu, a Vensan Diboa je trenutno jedan od tri orguljaša Notr Dama. Nemci se opet oslanjaju na tradiciju Baha, koji je baza današnje orguljaške muzike. Ali tu je i Reger – najbolji predstavnik romantizma.

Da li onda da očekujemo i džezere u publici?

Dolazi nam raznolika publika. Imamo baš i koncert posvećen orguljama u savremenim muzičkim tokovima. To je ukratko ’’fjužn’’ gde se susreću muzičari iz različitih žanrova i muzičkih priča, a onda svako daje svoj doprinost kroz improvizaciju.

Kako je bilo prvih godina, kada je festival tek počinjao?

Više smo bili usmereni na saradnju sa katedralom i župnikom koji je tada bio tu. Orguljaši su ostajali da spavaju u crkvi, tu su imali ručak, večeru, živeli su u okviru crkve, radili sa studentima, držali koncerte. Bila je neposrednija atmosfera. Ali što se tiče publike – isti je žar slušanja i dolaženja na koncerte. Lepo je videti za vreme Dana orgulja kako se ljudi u velikom broju iz trole spuštaju ka katedrali.

Damjana, bila si u Notr Damu, slušala orgulje, što je za muzikologa posebno dragoceno iskustvo. Kakoje to izgledalo?

Damjana Njegić: Imala sam priliku da idem u večernjim satima u Notr Dam mimo publike, kada su bili prisutni samo studenti konzervatorijuma. Imali su čas sa Olivieom Latrijem… Prazan Notr Dam je specijalno iskustvo, potpuno nerelano. Tamo je inače uvek angažovano nekoliko orguljaša. Proces selekcije za tu prestižnu (doživotnu) poziciju je složen, ali istovremeno, lepo je što su došle i mlade snage. Evo sad, posle 8 godina kod nas opet dolazi orguljaš iz Notr Dama – pomenuti Vensan Diboa.

Koliko je danas sviranje na orguljama povezano sa religijom?

Koncertno izvođenje je muzika sama za sebe. Ali pošto se dešava u crkvi, u tom smislu ima drugačiji kontekst, nije kao na Kolarcu, recimo. Orgulje su vam iza leđa, publika gleda u video bim, koji je opet postavljen bočno pa nije ni obavezno gledati umetnika. Religiozni momenat ne dolazi do izražaja, čak i ako izvođači jesu religiozni – oni posmatraju to kao koncert. Recimo orguljaš u Notr Damu svira službu (sa improvizacijama tokom pauze), ali drži i koncerte.

Do kad traje sezona u KCB i koji od brojnih koncerata, biste izdvojili?

Sezona traje do sredine juna. Počinje opet u septembru i ljudi jedva dočekaju te koncerte jer sadržaja još uvek nema, a kod nas prvo počinje. Nekad imamo i koncert krajem avgusta. Sestre Simonuti imale su zapanjujuć koncert u Italijanskom institutu. Tamo je akustika super pa su ljudi stajali ispred sale i slušali. Imali smo goste iz Amerike, Trio Niv. Svirali su Američke kompozitorke Ejmi Bič, Rebeku Klark. To je nešto što se retko čuje.

Kako pravite program za narednu godinu?

Naša programska koncepcija je usmerena najpre na mlade – na muzičare koji su na početku karijere, kojima je potrebna podrška, koncertno iskustvo. Nisu tu samo studenti i đaci, već I samostalni umetnici. Ali imamo i određeni broj koncerata koji daju prostor i našim najstarijim muzičarima. Oni u poznim godinama održavaju tehniku i uspevaju da iznesu programe na poseban način. Poslednji je recimo bio Milorad Feodorović sa divnim koncertom u Skupštini grada. Svirao je Šopena na specifičan način, interpretacija je zadivila publiku.

Preporuka za leto?

Arlemm festival u Arilju, Stefan Milenković opet dolazi… I recimo, Summer Saxperience u Herceg Novom početkom avgusta. Koncerti i masterklas, sviranje i kupanje!

Preporuka za vašu narednu sezonu?

Ivan Meleš u septembru i mladi pijanista Viktor Radić u novembru u Svečanoj Sali Skuptšine grada.

*Svi koncerti na festivalu Dani orgulja su besplatni i počinju od 20:30. Ceo program možete pogledati ovde.

Ivana Ljubinković

ClassicAll radio is a self-funded project and is completely dependant on your donations. Please consider donating if you like what we do.
1$ from each of our readers would be enough to cover all of our operational costs!

Оставите одговор

Ово веб место користи Акисмет како би смањило непожељне. Сазнајте како се ваши коментари обрађују.